Litij

Pretraga mjeri koncentraciju litija u krvi kod osoba koje se liječe litijem. Litij je lijek uskog terapijskog raspona: razina koja djeluje i razina koja može štetiti nisu daleko jedna od druge, pa se liječenje redovito prati krvnim pretragama.

Kome je namijenjena pretraga

• osobama koje počinju uzimati litij, oko tjedan dana nakon početka liječenja i nakon svake promjene doze, dok se razina ne ustali;
• osobama na dugotrajnom liječenju litijem, na redovitim kontrolama;
• onima koji uz litij počinju uzimati lijek koji može podići njegovu razinu, primjerice protuupalni lijek protiv bolova (ibuprofen, diklofenak), neke lijekove za tlak (ACE inhibitore, sartane) ili diuretike;
• osobama koje uz litij imaju proljev, povraćanje, visoku temperaturu ili drugi veći gubitak tekućine;
• onima kojima se uz litij pojave tegobe koje mogu upućivati na previsoku razinu ili kojima se promijeni raspoloženje.

Što je litij i zašto se mjeri

Litijeve soli, najčešće litijev karbonat, lijek su za bipolarni poremećaj, koji se ranije nazivao manično-depresivnom psihozom. Koriste se za liječenje manične epizode i, još češće, za dugotrajno sprječavanje novih epizoda manije i depresije. Psihijatar litij ponekad propisuje i uz antidepresiv, kod depresije koja ne reagira dovoljno na liječenje. Kako točno litij stabilizira raspoloženje, ni danas nije potpuno razjašnjeno.

Ista doza ne daje svima istu razinu u krvi. Litij se izlučuje bubrezima, pa razina ovisi o radu bubrega, unosu tekućine i soli te o drugim lijekovima. Zato se doza određuje prema izmjerenoj koncentraciji, a ne samo prema broju tableta.

Tijekom dugotrajnog liječenja razina litija kontrolira se redovito: prema smjernicama britanskog NICE-a svaka 3 mjeseca u prvoj godini, a zatim svakih 6 mjeseci, odnosno svaka 3 mjeseca kod starijih osoba, uz lijekove koji utječu na litij ili ako je zadnja razina bila na višoj granici.

Priprema i uzorak

Litij se mjeri iz venske krvi. Najvažnije je vrijeme vađenja: krv se vadi otprilike 12 sati nakon zadnje doze. Ako lijek uzimate navečer, krv se vadi sljedeće jutro, a jutarnju dozu, ako je imate, uzmite tek nakon vađenja krvi. Uzorak izvađen ranije pokazat će višu vrijednost koja se ne može usporediti s preporučenim rasponom, a dva se mjerenja mogu uspoređivati samo ako je krv oba puta izvađena u isto vrijeme nakon doze.

Zapišite kada ste uzeli zadnju dozu i recite to pri vađenju krvi. Lijek ne preskačite i dozu ne mijenjajte prije pretrage, osim ako vam je liječnik tako rekao. Natašte ne morate biti, osim ako se istog dana rade i pretrage za koje je to potrebno.

Kako se tumači nalaz

Litij se izražava u mmol/L. Ciljnu razinu određuje psihijatar za svakog bolesnika. Smjernice NICE-a za većinu osoba preporučuju razinu od 0,6 do 0,8 mmol/L, a za neke, primjerice nakon ranijeg povratka bolesti uz litij, od 0,8 do 1,0 mmol/L. Kod starijih osoba često se ciljaju niže vrijednosti. Raspon ispisan na nalazu služi kao okvir, a o dozi odlučuje liječnik koji vodi liječenje.

• Razina ispod ciljne može značiti da je doza premala, da se lijek ne uzima redovito ili da je krv izvađena predugo nakon doze.
• Razina iznad ciljne traži provjeru doze i uzroka, primjerice dehidracije, slabijeg rada bubrega ili novog lijeka.
• Kod razine iznad 1,5 mmol/L očekuju se toksični učinci, ali se znakovi otrovanja mogu javiti i pri nižim vrijednostima, osobito u starijih osoba.

Znakovi previsoke razine litija: hitno

Odmah se javite liječniku ili na hitni prijem ako se uz litij pojave proljev ili povraćanje, jače drhtanje ruku, nesigurnost u hodu, nejasan govor, trzanje mišića, smetenost ili neuobičajena pospanost. To mogu biti znakovi otrovanja litijem, koje se zbrinjava hitno i ne čeka redovitu kontrolu.

Što se još prati uz litij

Dugotrajno uzimanje litija može utjecati na bubrege, štitnjaču i doštitne (paratireoidne) žlijezde. Zato se prije početka liječenja, a zatim otprilike svakih 6 mjeseci, prate kreatinin s procijenjenom glomerularnom filtracijom (eGFR), ureja i elektroliti, kalcij i TSH, uz tjelesnu težinu. Kod osoba s bolešću srca ili rizikom za nju prije početka liječenja snima se i EKG. Koje pretrage i koliko često trebate, odlučuje liječnik koji vodi liječenje.

Kako se naručiti

Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica diljem Hrvatske (popis na stranici Kontakt). Pri vađenju recite da se radi o razini litija i kada ste uzeli zadnju dozu. Cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku usluga.

Česta pitanja

Moram li prije vađenja krvi preskočiti dozu litija?

Ne preskačite večernju dozu. Krv se vadi oko 12 sati nakon nje, a jutarnju dozu uzmite nakon vađenja. Ako lijek uzimate drukčije, primjerice jednom dnevno ujutro, vrijeme vađenja dogovorite s liječnikom.

Može li se razina litija promijeniti bez promjene doze?

Može. Razinu podižu dehidracija zbog vrućine, proljeva, povraćanja ili visoke temperature, nagla promjena unosa soli i neki lijekovi, poput protuupalnih lijekova protiv bolova, nekih lijekova za tlak i diuretika. Prije uzimanja novog lijeka, i onog bez recepta, recite ljekarniku ili liječniku da uzimate litij.

Zašto se uz litij kontrolira štitnjača?

Litij može usporiti rad štitnjače, a ponekad uzrokuje i njezino povećanje. Ako se to dogodi, poremećaj se liječi, a o nastavku liječenja litijem odlučuje psihijatar. Zato se TSH provjerava prije početka i tijekom liječenja.