Može li hrana uzrokovati depresiju i anksioznost?

Nijedna namirnica sama ne uzrokuje depresiju ni anksioznost. To su bolesti s više uzroka, u kojima se isprepliću nasljeđe, tjelesno zdravlje, stres, životne okolnosti i način života. Prehrana je jedan od tih čimbenika: može utjecati na energiju, san i opće zdravlje, a istodobno i sama depresija često mijenja apetit i prehrambene navike. Zdravija prehrana može biti korisna dopuna liječenju, ali ga ne zamjenjuje.

Što znamo o prehrani i raspoloženju

Velika opažajna istraživanja pokazuju da ljudi koji jedu više povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, ribe i maslinova ulja, što odgovara mediteranskoj prehrani, rjeđe obolijevaju od depresije. Kod onih koji jedu mnogo ultraprerađene hrane i slatkih pića depresija je češća. Takva istraživanja pokazuju povezanost, a ne dokazuju uzrok.

Najpoznatije randomizirano istraživanje je australsko SMILES iz 2017. godine. U njemu je 67 odraslih s umjerenom do teškom depresijom, uz liječenje koje su već imali, tijekom 12 tjedana dobivalo savjetovanje nutricionista o mediteranskoj prehrani ili socijalnu podršku. U skupini s promjenom prehrane do povlačenja simptoma došlo je kod oko trećine sudionika, a u kontrolnoj skupini kod 8 %. Istraživanje je bilo malo i sudionici su znali u kojoj su skupini, pa su potrebna veća istraživanja. Ipak, podupire ideju da je prehrana vrijedan dio skrbi o mentalnom zdravlju.

Za tvrdnje da su gluten, mliječni proizvodi, kvasac ili šećer „glavni krivci” anksioznosti i depresije kod većine ljudi nema dokaza.

Što može pogoršati tjeskobu ili raspoloženje

• Alkohol – kratkotrajno opušta, ali pogoršava san, raspoloženje i tjeskobu sljedećih dana i ne smije se kombinirati s mnogim lijekovima.
• Kofein – veće količine kave i energetskih pića mogu izazvati lupanje srca, nemir i nesanicu, na što su osobe s paničnim napadajima često osjetljivije.
• Neredoviti obroci – dugo razdoblje bez hrane kod nekih ljudi izaziva drhtanje, znojenje i razdražljivost, koji podsjećaju na tjeskobu. Kod osoba s dijabetesom koje uzimaju inzulin ili neke tablete takvi simptomi mogu značiti nizak šećer u krvi.
• Loš san i manjak kretanja – nisu prehrana, ali snažno utječu na raspoloženje, a redovita tjelesna aktivnost dokazano ublažava simptome depresije.

Tjelesni uzroci koje liječnik može provjeriti

Umor, bezvoljnost ili nemir ponekad imaju tjelesni uzrok koji se može liječiti:

• smanjen rad štitnjače može izazvati umor, usporenost i depresivno raspoloženje, a pojačan rad nemir, lupanje srca i tjeskobu;
• slabokrvnost i manjak željeza uzrokuju umor i slabiju koncentraciju;
• manjak vitamina B12 ili folne kiseline može uzrokovati umor, a kod B12 i trnce, smetnje pamćenja i promjene raspoloženja;
• celijakija je povezana s češćim depresivnim simptomima; testira se dok se gluten još jede, pa ga ne izbacujte prije pretraga;
• nizak vitamin D povezuje se s depresijom, ali u velikom istraživanju dodatak vitamina D odraslima starijima od 50 godina nije smanjio rizik od depresije.

Prema tegobama liječnik može zatražiti, primjerice, kompletnu krvnu sliku, TSH, feritin, vitamin B12, glukozu ili vitamin D. Širi izbor takvih pretraga, uključujući hormone štitnjače, kortizol, željezo, vitamine i pokazatelje metabolizma, obuhvaća Panel Burnout. Nijedna od tih pretraga ne dijagnosticira depresiju ni anksioznost, ali nalazi pomažu liječniku prepoznati ili isključiti tjelesni uzrok tegoba. Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u bilo koju našu poslovnicu (popis na stranici Kontakt), a cijene su u cjeniku usluga.

A testovi intolerancije na hranu?

Testovi intolerancije na hranu mjere protutijela IgG, koja se stvaraju na hranu koju redovito jedemo i česta su i kod ljudi bez ikakvih tegoba. Europsko stručno društvo za alergologiju (EAACI) ne preporučuje ih za dijagnozu alergije ni intolerancije, a ne dokazuju ni da hrana uzrokuje tjeskobu ili depresiju. Stroge dijete izbacivanja na temelju takvog nalaza mogu dovesti do manjka hranjivih tvari i pojačati strah od hrane. Liječenje depresije nikako ne treba odgađati zbog testiranja na intoleranciju.

Kako se hraniti kad vam nije dobro

• jedite redovito, i kad nemate apetita, makar manje obroke;
• neka svaki dan na tanjuru bude povrća, voća i cjelovitih žitarica, a nekoliko puta tjedno mahunarki i orašastih plodova;
• ribu jedite jednom do dva puta tjedno, a kao glavnu masnoću koristite maslinovo ulje;
• smanjite ultraprerađenu hranu i slatka pića;
• ograničite alkohol, a kavu pijte do ranog poslijepodneva;
• krećite se svakodnevno, primjerice brzom šetnjom.

Ako uzimate antidepresive, ne prekidajte ih i ne mijenjajte dozu bez dogovora s liječnikom, ni kad promijenite prehranu ili se počnete osjećati bolje.

Kada potražiti stručnu pomoć

Javite se liječniku obiteljske medicine ako vam je većinu dana tijekom najmanje dva tjedna loše raspoloženje, ako ste izgubili zanimanje za stvari u kojima ste uživali ili ako vas tjeskoba, nesanica ili umor ometaju u poslu i odnosima. Liječnik će procijeniti tegobe, isključiti tjelesne uzroke i po potrebi vas uputiti psihologu ili psihijatru. Depresija i anksiozni poremećaji su česti i dobro se liječe psihoterapijom, lijekovima ili njihovom kombinacijom.

Ako imate misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu, odmah potražite pomoć: nazovite hitnu medicinsku pomoć (194 ili 112) ili otiđite u najbližu hitnu službu. Ne ostajte sami i recite nekome kome vjerujete kako se osjećate.

Česta pitanja

Može li šećer izazvati anksioznost?

Šećer ne uzrokuje anksiozni poremećaj. Ipak, prehrana bogata slatkišima i slatkim pićima povezana je s lošijim općim zdravljem, a kolebanja energije nakon obilnih slatkih obroka kod nekih ljudi pojačavaju umor i razdražljivost.

Pomaže li mediteranska prehrana kod depresije?

Istraživanja upućuju na to da može pomoći kao dopuna liječenju, ali nije zamjena za psihoterapiju ni lijekove.

Mogu li dodaci prehrani zamijeniti antidepresive?

Ne. Rezultati istraživanja o omega-3 masnim kiselinama i drugim dodacima su nedosljedni. Dodatke uzimajte nakon dogovora s liječnikom, a vitamin D ili B12 nadomještajte kad je manjak dokazan.

Treba li prije liječenja depresije napraviti test intolerancije na hranu?

Ne treba. Taj test ne otkriva uzrok depresije, a odgađanje liječenja može produljiti i pogoršati bolest.