Prehrana Sensor / Nutrigenetika

Prehrana Sensor nutrigenetski je test koji iz brisa usne šupljine analizira genetske varijacije povezane s prehranom i metabolizmom. Može vam reći ponešto o tome kako vaše tijelo podnosi i iskorištava pojedine sastojke hrane. Važno je znati i granice: za nekoliko gena učinak je jasan, a za većinu ostalih dokazi da prehrana „po genima” donosi više koristi od dobrih općih preporuka zasad su ograničeni.

Kome je namijenjen test

• osobama koje žele bolje upoznati svoje nasljedne osobine povezane s prehranom i metabolizmom;
• osobama koje zanima kako njihovo tijelo podnosi i iskorištava pojedine sastojke hrane, primjerice kofein, alkohol, željezo ili kalcij;
• osobama koje nalaz žele pogledati s liječnikom ili nutricionistom, primjerice kad planiraju promijeniti prehranu;
• osobama s probavnim tegobama, gubitkom težine ili sumnjom na celijakiju test nije prvi korak: najprije se javite liječniku, jer genetski test ne zamjenjuje obradu.

Što je nutrigenetika, a što nutrigenomika

Nutrigenetika proučava kako razlike u genima utječu na to kako pojedinac reagira na hranu, primjerice na mlijeko, kofein ili masnoće. Nutrigenomika proučava obrnut smjer: kako hrana utječe na aktivnost gena. Obje su grane važne za istraživanje, ali je samo malen dio njihovih spoznaja zasad dovoljno pouzdan za osobne prehrambene savjete.

Što Prehrana Sensor analizira

Prema opisu testa analiza obuhvaća genetske varijacije povezane s:

• razinama kolesterola, triglicerida i homocisteina u krvi;
• potrebama za vitaminima B skupine i drugim mikronutrijentima;
• razgradnjom kofeina i alkohola;
• podnošenjem pojedinih sastojaka hrane;
• iskorištavanjem željeza i kalcija.

Nalaz sadrži tumačenje po područjima i prijedlog prehrane. Takve preporuke treba shvatiti kao smjernice, a ne kao dijagnozu ni zamjenu za nalaze krvi. Točan popis gena i varijanti koje test obuhvaća zatražite prije testiranja.

Gdje geni imaju jasan učinak

Laktoza. Kod većine odraslih ljudi u svijetu stvaranje enzima laktaze s godinama prirodno slabi, a velik dio Europljana nosi varijantu koja ga održava. Genetski test intolerancije na laktozu pokazuje tu nasljednu sklonost, ali ne i jesu li vaše tegobe uzrokovane laktozom.

Celijakija. Gotovo svi oboljeli od celijakije nose oblike gena HLA-DQ2 ili HLA-DQ8, ali ih nosi i velik dio zdravih ljudi. Zato, ako izvještaj genetskog testa intolerancije na gluten navodi da ne nosite te oblike gena, celijakija je praktički isključena. Ako navodi da ih nosite, to ne znači da imate celijakiju. Dijagnoza se postavlja krvnim pretragama protutijela i, u pravilu, biopsijom tankog crijeva, dok još jedete gluten. Više u tekstu Celijakija – uloga glutena.

Željezo. Nasljedna hemokromatoza, kod koje se željezo nakuplja u tijelu, povezana je s genom HFE. Na nju liječnik posumnja kad su feritin i zasićenost transferina povišeni, a potvrđuje je ciljanim testom.

Gdje su dokazi slabiji

Većina varijacija koje nutrigenetski testovi analiziraju česta je u populaciji i ima malen učinak. Primjeri:

• MTHFR i homocistein. Česte varijante gena MTHFR mogu blago povisiti homocistein, ali liječniku je korisniji izmjereni homocistein nego genotip. Rutinsko testiranje MTHFR stručna društva ne preporučuju.
• Kofein. Varijante gena CYP1A2 utječu na brzinu razgradnje kofeina, ali preporuka Europske agencije za sigurnost hrane vrijedi za sve: odraslima do 400 mg kofeina na dan, a trudnicama do 200 mg.
• Omega-3 masne kiseline i koenzim Q10. Nema pouzdanih dokaza da genotip određuje hoće li vam ti dodaci koristiti ili štetiti.

U europskom istraživanju Food4Me osobni prehrambeni savjeti poboljšali su prehranu više od općih, ali dodavanje genetskih podataka nije donijelo dodatnu korist. Pregled istraživanja objavljen 2016. u časopisu BMJ pokazao je da saznanje o genetskom riziku samo po sebi ne mijenja navike poput prehrane, pušenja ili kretanja. Ni u istraživanju DIETFITS genotip nije predvidio hoće li osoba više smršavjeti uz prehranu s manje masnoća ili s manje ugljikohidrata.

Dodaci prehrani: prema nalazima krvi, ne prema genima

Genotip pokazuje sklonost, a ne stvarnu razinu vitamina i minerala u tijelu. Treba li vam dodatak, pokazuju nalazi krvi, primjerice vitamin B12, folna kiselina, vitamin D ili feritin, uz vašu prehranu, lijekove i zdravstveno stanje. Dodatke uzimajte prema savjetu liječnika ili ljekarnika: i vitamini u velikim dozama mogu štetiti, a mogu i ometati neke laboratorijske pretrage.

Što test ne može

• ne postavlja dijagnozu intolerancije ni alergije na hranu;
• ne pokazuje imate li sada nedostatak nekog vitamina ili minerala;
• ne može pouzdano procijeniti „detoksikaciju” teških metala, pesticida ili otapala;
• ne zamjenjuje preporuke za zdravu prehranu, koje vrijede bez obzira na gene.

Kako se test radi i kako se naručiti

Uzorak je bris usne šupljine: štapićem se nekoliko puta prijeđe po unutarnjoj strani obraza. Postupak je bezbolan, a vađenje krvi nije potrebno. Pola sata prije uzimanja brisa ne jedite, ne pijte ništa osim vode, ne pušite i ne žvačite žvakaću gumu. Geni se tijekom života ne mijenjaju, pa se test radi jednom.

Bris uzima medicinska sestra, bez naručivanja i bez uputnice, u svim našim poslovnicama diljem Hrvatske (popis na stranici Kontakt). Cijene svih testova nalaze se u cjeniku usluga. Uz nalaz je dostupno besplatno genetsko savjetovanje.

Česta pitanja

Može li genetski test pokazati na koju sam hranu intolerantan?

Uglavnom ne. Genetski test može pokazati nasljednu sklonost slabijem podnošenju laktoze ili praktički isključiti celijakiju, ali ne pokazuje koja vam hrana uzrokuje tegobe. To se utvrđuje pregledom, ciljanim pretragama i, prema savjetu liječnika, izbacivanjem i ponovnim uvođenjem namirnica.

Hoću li lakše smršavjeti s prehranom prema genima?

Dosadašnja istraživanja to ne potvrđuju. Za mršavljenje su presudni ukupni unos energije, kvaliteta prehrane, kretanje i prehrana koje se možete dugoročno držati.

Treba li test ponavljati?

Ne treba, jer se genotip ne mijenja. Može se mijenjati znanje o tome što pojedine varijante znače, pa je stari nalaz dobro ponovno pogledati sa stručnjakom.

Je li nutrigenetski test isto što i test intolerancije na hranu iz krvi?

Nije. Nutrigenetski test analizira gene, a test IgG protutijela na hranu mjeri imunološki odgovor na namirnice. Nijedan od njih nije dijagnoza alergije ni intolerancije na hranu.