Hormoni stresa: što se događa u tijelu i što pokazuju pretrage

Kad ste pod stresom, tijelo u nekoliko sekundi luči adrenalin i noradrenalin, a u sljedećim minutama i kortizol. Ti hormoni pripremaju organizam na napor, a kad stres prođe, njihova se razina vraća na uobičajenu. Problemi nastaju kad stres traje tjednima i mjesecima, no ni tada se on ne može izmjeriti jednom krvnom pretragom.

Koji hormoni sudjeluju u odgovoru na stres

Adrenalin i noradrenalin

Na znak iz mozga simpatički živčani sustav potiče srž nadbubrežne žlijezde da izluči adrenalin i noradrenalin. Srce kuca brže, tlak raste, disanje se ubrzava, a jetra otpušta šećer u krv. To je brza reakcija „bori se ili bježi”, koja traje minutama.

Kortizol i os hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda

Sporiji dio odgovora vodi os hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda (os HPA). Hipotalamus luči CRH, koji potiče prednji režanj hipofize da otpusti ACTH, a ACTH potiče koru nadbubrežne žlijezde da luči kortizol. Kortizol povisuje šećer u krvi, pomaže održati krvni tlak i prigušuje upalu. Kad ga ima dovoljno, povratno koči lučenje CRH-a i ACTH-a, pa se sustav sam smiruje. Kortizol ima i dnevni ritam: najviši je ujutro, a najniži oko ponoći.

Prolaktin i spolni hormoni

Stres prolazno povisuje i prolaktin, hormon koji luči prednji režanj hipofize. Zato blago povišen prolaktin može biti posljedica stresa pri samom vađenju krvi, pa se pretraga radi u mirovanju i po potrebi ponavlja. Dugotrajan stres, osobito uz gubitak tjelesne težine ili iscrpljujući trening, može poremetiti lučenje spolnih hormona, pa menstruacije postanu neredovite ili izostanu.

Što dugotrajan stres čini tijelu

Kratkotrajan stres je koristan. Kad traje dugo i bez odmora, češće se javljaju:

• loš san, umor koji ne prolazi odmorom, razdražljivost i teškoće s koncentracijom;
• glavobolje, napetost mišića, lupanje srca i probavne tegobe;
• pojačan ili smanjen apetit i promjene tjelesne težine;
• slabiji spolni nagon i neredovite menstruacije;
• tjeskoba i potištenost.

Dugotrajan stres povezan je s višim krvnim tlakom, lošijom kontrolom šećera u krvi i nezdravim navikama poput pušenja i prejedanja. Ipak, kod ljudi pod dugotrajnim stresom kortizol u krvi najčešće je u referentnom rasponu, a istraživanja kod sindroma izgaranja ne pokazuju dosljedan hormonski obrazac. Tegobe su stvarne, ali ih ne objašnjava jedan „poremećeni hormon”.

Adrenalna iscrpljenost i „krađa pregnenolona”

Na internetu se često tvrdi da dugotrajni stres „iscrpi” nadbubrežne žlijezde pa one prestanu lučiti kortizol. Adrenalna iscrpljenost nije priznata dijagnoza: sustavni pregled istraživanja objavljen 2016. u časopisu BMC Endocrine Disorders nije pronašao dokaz da takvo stanje postoji. Endokrinolozi upozoravaju da testovi i dodaci koji se za nju nude mogu odgoditi otkrivanje pravog uzroka tegoba. Stvarna insuficijencija nadbubrežne žlijezde, primjerice Addisonova bolest, rijetka je i ozbiljna bolest koja se dokazuje pretragama i liječi lijekovima.

Nije potvrđena ni teorija da tijelo pod stresom „krade” pregnenolon za kortizol na štetu DHEA-e i progesterona. Ti hormoni nastaju u različitim dijelovima nadbubrežne žlijezde i u jajnicima, a ne iz jedne zajedničke zalihe. Omjer kortizola i DHEA-e nije standardna pretraga za procjenu stresa ni starenja.

Kada se javiti liječniku

• ako umor, nesanica, tjeskoba ili potištenost traju dulje od dva tjedna i ometaju posao ili obiteljski život;
• ako uz stres primijetite neobjašnjiv gubitak ili porast tjelesne težine, lupanje srca, drhtanje ruku ili izostanak menstruacije;
• ako imate znakove koji mogu upućivati na bolest nadbubrežne žlijezde: debljanje pretežno na trupu i licu, široke ljubičaste strije i lako stvaranje modrica (višak kortizola) ili slabost, gubitak težine, nizak tlak i vrtoglavicu pri ustajanju (manjak kortizola).

Obiteljski liječnik procjenjuje tegobe i po potrebi vas upućuje endokrinologu, psihologu ili psihijatru. Hitno potražite pomoć kod boli u prsima, otežanog disanja, jake slabosti s povraćanjem i nesvjesticom te ako imate misli o samoozljeđivanju.

Kako se postavlja dijagnoza

Stres i sindrom izgaranja (burnout) prepoznaju se razgovorom, a ne krvnom pretragom. Svjetska zdravstvena organizacija u klasifikaciji ICD-11 burnout opisuje kao posljedicu dugotrajnog stresa na poslu koji nije uspješno savladan, a ne kao bolest. Liječnik zato pita o tegobama, snu, poslu i raspoloženju, pregledava vas i isključuje tjelesne uzroke iscrpljenosti, poput slabokrvnosti, poremećaja štitnjače, šećerne bolesti, manjka vitamina B12 ili apneje u snu, ali i depresiju i anksiozni poremećaj, koji se liječe drukčije. Više o samom sindromu pročitajte u tekstu Burnout sindrom.

Uloga laboratorija

Nijedna krvna pretraga ne mjeri „razinu stresa” niti potvrđuje burnout. Pretrage služe da se pronađu ili isključe tjelesni uzroci tegoba:

• Kortizol se određuje kod sumnje na višak ili manjak tog hormona. Ovisno o preporuci liječnika krv se vadi ujutro, popodne ili u oba termina. Kod sumnje na Cushingov sindrom ili Addisonovu bolest liječnik traži i dodatne testove, a nalaze tumači endokrinolog.
• TSH je prvi korak u provjeri rada štitnjače, čiji poremećaji mogu dati umor, nemir ili lupanje srca.
• Prolaktin se određuje kod neredovitih menstruacija, iscjetka iz dojki ili slabijeg spolnog nagona. Krv se vadi ujutro, najranije 2 sata nakon buđenja, nakon 30 minuta mirovanja.
• Krvna slika, glukoza, feritin, vitamin B12 i vitamin D provjeravaju česte uzroke umora.

Većinu tih pretraga, uključujući kortizol, TSH i prolaktin, obuhvaća Panel Burnout. On ne dokazuje burnout, nego na jednom mjestu provjerava česte tjelesne uzroke iscrpljenosti; za njega dođite ujutro natašte. Na vađenje krvi dolazite bez naručivanja i bez uputnice, u bilo koju poslovnicu s popisa na stranici Kontakt, a cijene su u cjeniku usluga. Nalaze tumači liječnik, uz vaše tegobe i pregled.

Česta pitanja

Koji je glavni hormon stresa?

Kortizol se najčešće naziva hormonom stresa, ali u prvim sekundama djeluju adrenalin i noradrenalin. Kortizol preuzima sporiji dio odgovora i pomaže tijelu da se nosi s naporom koji traje dulje.

Može li se stres izmjeriti krvnom pretragom?

Ne. Kortizol se mijenja tijekom dana, uz san, bolest, trening i lijekove, pa jedan nalaz ne govori koliko ste pod stresom. Pretraga je korisna kad liječnik traži bolest nadbubrežne žlijezde ili hipofize.

Postoji li kućni test za kortizol?

Slina za kortizol može se prikupiti kod kuće, posebnom epruvetom i u točno određeno vrijeme, ali se analizira u laboratoriju. Ima smisla kad je liječnik traži, najčešće zbog sumnje na Cushingov sindrom. Više o tome u tekstu o kortizolu.

Može li stres poremetiti menstruaciju?

Može, osobito uz nagli gubitak težine ili pretjeran trening. Izostanak menstruacije ipak treba provjeriti kod ginekologa, jer uzrok može biti i trudnoća, poremećaj štitnjače, povišen prolaktin ili sindrom policističnih jajnika.