Nazivi poput „tireopauze”, „gastropauze” ili „osteopauze” potječu iz popularnih knjiga o usporavanju starenja. To nisu medicinske dijagnoze i ne opisuju bolesti koje svi s godinama „dobiju”. Iza nekih od njih ipak stoje stvarne promjene: menopauza, kod dijela muškaraca manjak testosterona, češći poremećaji rada štitnjače i gubitak koštane mase. Evo što se s godinama doista mijenja i kada pretrage imaju smisla.
Menopauza i perimenopauza
Menopauza je posljednja menstruacija, a potvrđuje se unatrag, kad žena 12 mjeseci nema menstruaciju. Najčešće nastupa između 45. i 55. godine. Prijelazno razdoblje prije nje, perimenopauza, može trajati nekoliko godina, a obilježavaju ga neredoviti ciklusi i prve tegobe. Menopauza između 40. i 45. godine naziva se ranom, a prije 40. godine govori se o prijevremenoj insuficijenciji jajnika.
U menopauzi prestaju ovulacije, a stvaranje estrogena i progesterona znatno se smanjuje, iako razina tih hormona ne pada nužno na nulu. Najčešće tegobe su:
- valunzi (navale vrućine) i noćno znojenje;
- neredovite, a zatim izostale menstruacije;
- loš san, promjene raspoloženja, tjeskoba te slabija koncentracija i pamćenje;
- suhoća rodnice, bolni spolni odnos, slabija spolna želja i češće infekcije mokraćnog sustava;
- bolovi u zglobovima i mišićima.
Neke žene tegobe gotovo nemaju, a nekima znatno otežavaju svakodnevni život.
Kako se menopauza utvrđuje
Kod zdravih žena starijih od 45 godina s tipičnim tegobama perimenopauza i menopauza prepoznaju se prema tegobama i promjeni ciklusa, bez pretraga krvi. Tako preporučuju i britanske smjernice NICE. Pretrage imaju smisla:
- kod žena od 40 do 45 godina s tegobama i promjenom ciklusa, kada se određuje FSH;
- kod žena mlađih od 40 godina, kod kojih se prijevremena insuficijencija jajnika potvrđuje povišenim FSH-om u dva uzorka izvađena u razmaku od 4 do 6 tjedana;
- kad tegobe nisu tipične, pa treba isključiti druge uzroke, primjerice poremećaj rada štitnjače ili povišen prolaktin.
U perimenopauzi FSH jako varira od ciklusa do ciklusa, pa jedan uredan nalaz ne isključuje da je prijelaz počeo. Uz FSH se obično određuje estradiol. Kod žena koje uzimaju kombiniranu hormonsku kontracepciju ili visoke doze progestagena FSH nije pouzdan za procjenu menopauze.
Liječenje tegoba
Za valunge i noćno znojenje najučinkovitije je hormonsko nadomjesno liječenje (HNL). O njemu odlučuje ginekolog nakon procjene tegoba i povijesti bolesti. Prema smjernicama NICE kombinirano liječenje estrogenom i progestagenom može povećati rizik od raka dojke, i to više što dulje traje; estrogen u tabletama nosi veći rizik od tromboze nego flasteri ili gel; a kod žena koje liječenje počnu prije 60. godine rizik od bolesti srca i krvnih žila nije povećan. Za suhoću rodnice postoje lokalni pripravci estrogena, a postoje i nehormonske mogućnosti.
Hormoni iz magistralne izrade koji se reklamiraju kao „bioidentični” nisu standardizirani kao registrirani lijekovi i nema dokaza da su sigurniji ili učinkovitiji. Cilj hormonskog liječenja je ublažiti tegobe i zaštititi zdravlje, a ne zaustaviti starenje.
„Andropauza”: manjak testosterona kod muškaraca
Kod muškaraca ne postoji nagli pad rada spolnih žlijezda usporediv s menopauzom. Testosteron s godinama pada postupno, a kod većine muškaraca ostaje dovoljan. Manjak testosterona (hipogonadizam) potvrđuje se tek kad postoje tegobe, poput slabije spolne želje, slabijih jutarnjih erekcija i umora, i kad je testosteron nizak u najmanje dva jutarnja mjerenja natašte, izvađena različitih dana. Više o tome pročitajte u tekstu o padu testosterona kod muškaraca. Terapiju testosteronom liječnik propisuje samo kod potvrđenog manjka.
„Tireopauza”: štitnjača i godine
Štitnjača s godinama ne prestaje raditi, ali je smanjen rad štitnjače (hipotireoza) češći kod žena i u starijoj dobi. Njegove tegobe, poput umora, debljanja, osjećaja hladnoće, promjena raspoloženja i neredovitih ciklusa, mogu nalikovati tegobama perimenopauze. Zato se kod nejasnih tegoba određuje TSH, osnovna pretraga rada štitnjače.
„Osteopauza”: gubitak koštane mase i osteoporoza
Koštana masa s godinama polako pada, a u prvim godinama nakon menopauze, zbog manjka estrogena, brže. Kad kost postane krhka, govori se o osteoporozi, koja dugo ne daje tegobe i često se otkrije tek nakon prijeloma. Dijagnoza se postavlja mjerenjem gustoće kosti (denzitometrijom), a ne pretragama krvi. Laboratorij pomaže pronaći uzroke koji ubrzavaju gubitak kosti, primjerice manjak vitamina D, poremećaj kalcija ili pojačan rad štitnjače. Kost čuvaju kretanje, osobito hodanje i vježbe snage, dovoljno kalcija i vitamina D te nepušenje.
„Gastropauza” i ostale „pauze”
S godinama je češća atrofija sluznice želuca, a uz nju slabija apsorpcija vitamina B12. Manjak B12 mogu izazvati i dugotrajno uzimanje lijekova za smanjenje želučane kiseline ili metformina. To je stvaran i provjerljiv problem, ali ne posebna „pauza”.
Za ostale nazive iz tablica „pauza”, poput somatopauze, timopauze ili adrenopauze, ne postoje medicinski kriteriji. Hormon rasta nije odobren za usporavanje starenja i može imati ozbiljne nuspojave, a za DHEA u tu svrhu nema čvrstih dokaza koristi. Pad pojedinih hormona s godinama nije sam po sebi razlog za nadomjesnu terapiju.
Kada se javiti liječniku, a kada hitno
Javite se ginekologu ili obiteljskom liječniku:
- ako vam tegobe menopauze otežavaju svakodnevni život;
- ako menstruacije izostanu ili postanu neredovite prije 45., a osobito prije 40. godine;
- ako krvarite iz rodnice nakon što ste 12 mjeseci bile bez menstruacije ili ako se tijekom HNL-a pojavi neočekivano krvarenje; to treba pregledati bez odgađanja;
- ako ste muškarac i dulje vrijeme imate slabiju spolnu želju, slabiju erekciju i umor.
Hitnu medicinsku pomoć potražite kod boli u prsima, naglog nedostatka zraka, otečenog i bolnog lista jedne noge, iznenadne slabosti jedne strane tijela ili otežanog govora te kod obilnog krvarenja uz vrtoglavicu ili nesvjesticu.
Uloga laboratorija
Kod žena od 40 do 45 godina s tegobama, kod sumnje na prijevremenu insuficijenciju jajnika i kod nejasnih tegoba liječnik najčešće traži FSH, estradiol i TSH, a po potrebi LH, progesteron i prolaktin. Kod muškaraca s tegobama određuje se jutarnji testosteron, a u procjeni zdravlja kosti vitamin D. Pretrage složene za pojedine faze, Panel za procjenu perimenopauze, Panel za procjenu rane menopauze i Panel za procjenu postmenopauze, opisane su na stranici Paneli za menopauzu. Nalaze tumači liječnik, a o hormonskom liječenju odlučuje ginekolog. Na vađenje krvi možete doći bez naručivanja i bez uputnice, u jednu od naših poslovnica (popis na stranici Kontakt), a cijene svih pretraga i panela nalaze se u cjeniku usluga.
Česta pitanja
Može li se menopauza dokazati pretragom krvi?
Kod žena starijih od 45 godina s tipičnim tegobama pretraga obično nije potrebna, jer se menopauza prepoznaje prema tegobama i izostanku menstruacije. FSH pomaže kod mlađih žena, a u perimenopauzi se toliko mijenja da jedan nalaz ne daje konačan odgovor.
Postoji li andropauza?
Ne u smislu menopauze. Testosteron kod muškaraca s godinama pada postupno, a pravi manjak ima manji dio muškaraca. On se potvrđuje tegobama i ponovljenim jutarnjim mjerenjem testosterona.
Je li hormonsko nadomjesno liječenje opasno?
Za većinu zdravih žena mlađih od 60 godina ili unutar desetak godina od menopauze korist liječenja izraženih tegoba obično je veća od rizika. Rizici ovise o vrsti hormona, obliku, trajanju liječenja i osobnoj povijesti bolesti, pa odluku donosite zajedno s ginekologom.
Pretrage koje možete obaviti u Poliklinici Analiza
Paneli
Bez naručivanja i bez uputnice
Pretrage možete obaviti u bilo kojoj poslovnici Poliklinike Analiza, bez prethodnog naručivanja i bez uputnice liječnika. Ako niste sigurni koja vam je pretraga potrebna ili kako se pripremiti, javite nam se. Odgovorit ćemo vam e-mailom, telefonom ili putem WhatsAppa.
Telefoni: Split, Dugopolje 021 688 888 · Rijeka 051 309 309 · Šibenik 022 310 663 · Zadar 023 312 132 · Zagreb 01 2099 880