Nutrigenomika je dio genomike koja u svojim istraživanjima stavlja naglasak na naše prehrambene navike te kroz njihove promjene ili poboljšanja pridonosi personaliziranoj prevenciji karcinoma, kroničnog umora, kardiovaskularnih bolesti… Više o ovoj temi možete pročitati u intervju kojeg je vodila novinarka Jutarnjeg lista s mr. Marinom Bosotinom, vlasnikom Poliklinike Analiza i predsjednikom Hrvatske akademije za […]
Genom osoba koje pate od migrene bogat je genima koji potiču razvoj trombocita, tvrde znanstvenici Children’s Hospital medicinskog centra iz Cincinnatija, USA Trombociti su, kao što vjerojatno znate, tanke pločice u krvi koje sudjeluju u procesu zgrušavanja, odnosno zaustavljanja krvarenja u slučaju oštećenja krvnih žila. Što to znači u kliničkoj praksi? Uskoro bismo migrenu, pa […]
Povezanost hrane i genetike U izdanju časopisa “Zagreb moj grad” za listopad 2008. godine, objavljen je intervju s Marinom Bosotinom, mr.pharm. na temu “Povezanost hrane i genetike” Intervju – Mr. Pharm. Marin Bosotina Naslov: Povezanost hrane i genetike Promicanje medicinskih postupaka koji optimalno podižu kvalitetu života, tjelesno i duševno zdravlje, dugovječnost te postupaka koji usporavaju […]
U skladu sa svojim genima Tijekom stoljeća medicina je pokušavala liječiti. Danas je temeljni cilj spriječiti, a ne liječiti.(Pr J.Dausset, Nobelova nagrada za medicinu) Međunarodni projekt ljudskog genoma je okončan 2003. godine. Zahvaljujući njemu danas znamo broj (približno 30.000), strukturu i osnovnu ulogu naših gena. Divovski znanstveni korak je službeno otvorio početak genomske ere, koja […]
Karcinom debelog crijeva (rak debelog crijeva) jedan je od najčešćih zloćudnih tumora i kod muškaraca i kod žena. Većina slučajeva nema jasan nasljedni uzrok: nasljedni sindromi stoje iza oko 5 % oboljelih. Za većinu ljudi zato je najvažnija mjera probir testom stolice od 50. godine, a genetsko testiranje ima smisla kad obiteljska povijest upućuje na […]
Većina karcinoma dojke (raka dojke) nije nasljedna. Procjenjuje se da je 5 do 10 % slučajeva povezano s nasljednom promjenom gena, najčešće BRCA1 ili BRCA2. Genetsko testiranje ima najviše smisla kad osobna ili obiteljska povijest bolesti upućuje na nasljedni rizik, a ni u jednom slučaju ne zamjenjuje mamografiju. Nasljedni rak dojke Najvažniji geni visokog rizika […]
Kardiovaskularni rizik Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila i predstavljaju glavne uzroke morbiditeta i mortaliteta u zapadnim zemljama a u sljedećem desetljeću mogu dosegnuti epidemijske razine. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da se broj osoba s kardiovaskularnim rizikom može udvostručiti od sadašnjih 300 milijuna, odnosno do 2020 godine taj bi se broj mogao povećati […]
Karcinom prostate najčešći je dijagnosticirani karcinom muškaraca u zapadnim zemljama svijeta, a po učestalosti drugi je uzrok smrtnosti muškaraca od karcinomskih bolesti. Vjerojatnost pojave oboljenja do 40 godine života iznosi 1:10 000, u razdoblju od 40 do 50 godine 1:100, a nakon 50 godine 1:10. Iako se radi o vrlo kompleksnoj bolesti pravi uzroci nastanka […]
Alzheimerova bolest najčešći je uzrok demencije. Geni utječu na rizik, ali kod većine oboljelih nisu jedini ni presudni uzrok. Najpoznatiji gen rizika je APOE: njegov oblik ε4 povećava vjerojatnost bolesti, ali ne znači da ćete oboljeti. Izravno, od roditelja na dijete, nasljeđuju se samo rijetki obiteljski oblici bolesti. Što je Alzheimerova bolest Alzheimerova bolest polako […]
Genetsko testiranje Genetska testiranja koja su prema stranim medijima postala svakodnevica i kućna praksa. Kakva je situacija u Hrvatskoj po tom pitanju – koristimo li i mi genetske testove te za što najviše? Genetske analize sve više postaju naša svakodnevica. Prije nekoliko godina su iste bile privilegij samo bogatih i slavnih, sad su iste […]